Zanimljivosti


Brač je otok bijelog mramora. Njegova unutrašnjost je bijeli mramor i sve je na njemu od bijelog mramora.

Na Braču čovjek i kamen žive i stvaraju zajedno od najstarijih vremena. Bračani kamen ne vade – oni ga “beru”, s poštovanjem i zahvalnošću kao najdragocjeniji plod Zemlje. Ovdje su stoljeća utkana u kamen, u mramor, u sklad i ljepotu.

U povijest je ušao kad je rimski car Gaj Aurellie Dioclecian u VI st. od bračkog kamena dao sagraditi svoju velebnu palaču, u centru današnjeg Splita. Od tih dana kroz generacije najboljih klesara živi kamenarstvo otoka Brača.

Od bijelog bračkog mramora kroz povijest su građena najveličanstvenija djela arhitekture: Dioklecijanova palača u Splitu, Bijela kuća u Washingtonu, Parlament i Novi dvor u Beču, Parlament u Budimpešti, Namjesnička palača u Trstu…

Petrografija je grana geologije koja se bavi proučavanjem stijena i uvjetima pod kojim nastaju.
Stijene se dijele u tri kategorije prema načinu postanka (magmatske, metamorfne i sedimentne stijene)
Magmatske stijene – nastale su iz rastaljenih stijena ili magme (graniti i bazaliti)
Sedimentne stijene – nastale su taloženjem čestica proizvedenih iz drugih stijena te biološkog i kemijskog taloga (pješčenjak, šejl, vapnenac)
Metamorfne stijene – nastale su iz metamorfnih ili sedimentnih stijena zbog visokih tlakova i temperature (slejt, mramor, gnajs, šist)

Brački kamen je sedimentnog podrijetla. Po geološkoj starosti nastao je u gornjoj Kredi.
Period Krede pokriva vrijeme prije 146 milijuna godina do 65,5 milijuna godina..
Zbog izvrsnih svojstava brački kamen se upotrebljava u arhitekturi i kiparstvu. Bračkim kamenom koristili su se poznati umjetnici i graditelji (Ivan Meštrović, Juraj Dalmatinac, Nikola Firentinac, Branko Dešković, Mirko Ostoja, Andrija Alešija, Ivan Rendić, Valerij Micheli, Petar Jakšić i dr.)
Zadnjih desetljeća brački kamen ima veliku primjenu za izradu suvenira i sličnih proizvoda koje se plasiraju u Hrvatskoj, a također diljem svijeta.

Tokarenje kamena je postupak obrade skidanjem čestica kojim se proizvode valjkasti proizvodi.
Tokarenje se vrši na tokarskim strojevima pomoću vidija noževa i dijamantnog alata.
Uz klasične tokarske strojeve koriste se i CNC-tokarilice.
Nakon postupka tokarenja kameni proizvod ide na daljnju obradu (brušenje, poliranje, klesanje, štokanje, pjeskarenje, graviranje).

Brušenje i poliranje kamena je postupak kojim se dobiva sjaj i naglašava struktura.
Brušenje kamena uvijek prethodi poliranju. Najprije se koriste grublji, a zatim sve finiji brusevi.
Poliranje je proces kojim se filcom na kojem je nanešena pasta ili prašak za poliranje pritiskom na proizvod stvara temperatura. Tim postupkom dobiva se staklasti sjaj.

Graviranje kamena je tehnički postupak urezivanja ili jetkanja dizajna.
Tim postupkom se dobivaju različite gravure u kamenu. Graviranje može biti ručno ili pomoću različitih alata i strojeva (pantograf, CNC-strojevi,laserski strojevi).